Milan Kučan [na prvo stran]

Biografija
Novinarsko središče
Politična misel
Pisarna
Povezave
   

 

Intervjuji in izjave
seznam    

Etnična delitev BIH bi peljala v razpad države
www.nezavisne.com, 21. septembra 2007

 


Bivši predsednik republike se je mudil v Sarajevu, kjer ga je Mednarodna liga humanistov razglasila za državnika - humanista 20. stoletja. Ob tej priložnosti je dal več intervjujev, med drugim tudi za Nezavisne novine, ki ga objavljamo v celoti (bošnjaški jezik).

Nezavisne novine, novinar Mirza Čubro, 21.09.2007

Milan Kučan: Podjela na etničke jedinice vodila bi raspadu zemlje

Podjela BiH na tri etnički čiste jedinice ne bi bilo dobro rješenje, jer bi vodilo ka raspadu zemlje, kaže u intervju za "Nezavisne" Milan Kučan, bivši predsjednik Slovenije.



Internacionalna liga humanista Kučana je uz predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, te bivše predsjednike Makedonije i Češke, Kiru Gligorova i Vaclava Havela, proglasila humanistom 20. stoljeća.

NN: Šta Vam znači nagrada humaniste 20. stoljeća?
KUČAN: Prihvatam to kao potvrdu da je prava politika ona koja se zasniva na etičkim principima, koja polazi od čovjeka, njegovih prava na život, dostojanstvo i slobodu. To je jedina politika koja dugoročno može biti uspješna. Sve druge koje se odmiču od toga ne vode cilju i mislim da su to potvrdili događaji na prostoru nekadašnje zajedničke nam države.

NN: Prilikom preuzimanja nagrade kazali ste da vjerujete u BiH kao multietničku, multikulturnu i mulitikonfesionalnu zajednicu. Kako danas ocjenjujete stanje u BiH i koliko je ona daleko od BiH u koju vjerujete?
KUČAN: U stvari, to je pitanje za građane BiH i njihove političare zašto svijet više vjeruje u BiH nego dio njenih političara? U tome je problem. Nije dozvoljeno uopće postavljati pitanje da li će BiH opstati kao država. Pravo je pitanje kakva će BiH biti i kako doći do toga. To je pravo pitanje za građane BiH i njihove političare i oni moraju naći odgovor. Na to pitanje odgovor mora biti pozitivan, a iz njega proizilaze konkretni zadaci. Ako politika želi biti kredibilna, onda političari moraju uvijek razmišljati kako omogućiti budućnost BiH i kako obezbijediti perspektivu prije svega mladim ljudima, te kakvu će državu ostaviti mladima.

NN: Kako komentirate zahtjeve da se BiH podijeli na tri entiteta, ili federalne jedinice?
KUČAN: Oblik organizacije države sam po sebi ne vrijedi ništa. Ali, ako taj zahtjev znači formiranje tri etnički čiste jedinice, da bi to olakšalo otcjepljenje, onda to sigurno nije rješenje. Ali samo po sebi to ne mora značiti to, pod uslovom da se u svakoj jedinici koje su dio države kao cjeline osigura potpuna jednakost svih građana, te se garantuju sva njihova prava. Moramo znati da etnička i konfesionalna pripadnost ne smiju biti jedino što određuje čovjeka. Njegova nacionalna pripadnost samo je dio njegova određenja, uz sva njegova prava i obaveze koje imaju.
NN: Ima li međunarodna zajednica, posebice EU, jedinstven stav kada je u pitanju budućnost BiH, njena pozicija u Evropi i njeno uređenje?
KUČAN: Stav međunarodne zajednice ne bih dovodio u pitanje. On je deklarativno vrlo jasan. Pitanje je da li svi njeni potezi idu u tom pravcu. Jer, nije dovoljno da postignute rezultate ocjenjuje Brisel ili Njujork, nego sud o njima moraju dati i građani BiH čije je mišljenje najkredibilnije i najmjerodavnije.
NN: Može li rješavanje pitanja Kosova negativno uticati na BiH, ali i cijeli region?
KUČAN: Ne mora značiti da će to samo po sebi značiti negativne posljedice, ali je nomoguće isključiti i tu mogućnost. Balkan je, ipak, jedan konglomerat u kojem su problemi vezani jedan za drugi. Historijski su odnosi složeni i svaki potez mora računati sa negativnim efektima u drugim dijelovima. Dakle, onaj koji predlaže bilo kakvo rješenje, na bilo kom dijelu Balkana, mora preuzeti odgovornost i za moguće negativne posljedice na drugom.
NN: Što mislite o regionalnom povezivanju zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije?
KUČAN: Saradnja se nigdje ne može zapovjedati. Ona postoji koliko postoji objektivnog interesa. Privredna saradnja je prethodnica svim ostalim oblicima. Ako politika određuje intenzitet i nivo saradnje, onda to nije nešto što je prirodno. Ako dozvolite privrednim subjektima da pronađu svoje interese, onda je to pravi momenat za izgradnju drugih odnosa. Slobodna privredna saradnja znači ne samo slobodan protok robe, nego i ljudi, a onda su tu i zapošljavanje, otvaranje novih radnih mjesta, podizanje standarda, poboljašnje kvaliteta života.
NN: Kakvi su danas odnosi Slovenije i BiH?
KUČAN: Mislim da su dobri, što ne znači da ne bi mogli biti i bolji.
NN: Je li put za bolje odnose rješevanje pitanja stare devizne štednje? Građani BiH su frustrirani odnosom Slovenije prema njihovu novcu koji je ostao u Ljubljanskoj banci.
KUČAN: To je mrlja u odnosima naše dvije zemlje. Nedavno je u posjeti BiH bio predsjednik Vlade Slovenije, koji je obećao da će to pitanje biti riješeno. Nema razloga da mu se ne vjeruje.*
Neupitna slovenačka podrška BiH na putu ka EU

NN: Slovenija od 1. januara 2008. godine preuzima predsjedanja EU. Može li se BiH nadati da će tokom slovenskog predsjednja dobiti potporu za značajniji pomak ka EU?
KUČAN: Slovenija nikad nije dovodila u pitanje naš odnos i podršku priključivanju BiH Evropskoj uniji. Naš stav je vrlo jasan. Naša podrška je također vrlo jasna. Ranije je to bila razmjena iskustava na putu u EU. Danas, kada je Slovenija članica EU, može neposredno uticati na politiku EU. Mi se zalažemo za što veću pomoć EU i njenih članica BiH, kako bi vaša zemlja što prije ispunila političke, privredne, socijalne i kulturne uslove, da bi mogla ne samo preuzeti prava, nego i odgovornosti koje proizilaze iz članstva u EU.

 

 

seznam   na vrh